1. POGLAVLJE

DANIEL NA KRALJEVSKOM DVORU U BABILONU

Danielovo obrazovanje

Danielova vjernost Zakonu

U kraljevskoj službi

1.POGLAVLJE

DANIEL NA KRALJEVSKOM DVORU U BABILONU

2. poglavlje

DANIEL TUMAČI NABUKODONOZOROV SAN

Mudraci ne mogu protumačiti sna

Druge godine Nabukodonozorova kraljevanja usni Nabukodonozor sanje: njegov se duh zbog toga uznemiri, a san ga ostavi. 2 Kralj naredi da se pozovu čarobnici i gataoci, zaklinjači i zvjezdari da protumače kralju njegove sanje. 3 Dođoše, dakle, te stadoše pred kralja. Kralj im reče: »Usnih jednu sanju i moj se duh uznemiri od želje da razumijem sanju.« 4 Kaldejci odgovoriše kralju (aramejski):
»O kralju, živ bio dovijeka! Pripovjedi svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo ti otkriti njezino značenje.« 5 Kralj odgovori i reče zvjezdarima: »Moja je odluka neopoziva: ako mi ne kažete što sam snio i što san znači, bit ćete rastrgani u komade, a vaše će kuće postati smetišta. 6 No ako mi otkrijete moju sanju i njezino značenje, dobit ćete od mene darove i poklone i velike časti. Otkrijte mi, dakle, što sam snio i što san znači.« 7 Oni opet odgovoriše: »Neka kralj rekne svoju sanju slugama svojim, a mi ćemo mu otkriti njezino značenje.« 8 A kralj: »Dobro ja znam da želite dobiti na vremenu jer znate da je moja odluka neopoziva. 9 Ako mi ne kažete što sam snio, znači da me namjeravate obmanjivati varavim riječima i izmišljotinama dok nekako ne prođe vrijeme. Stoga, recite mi moj san, pa ću znati da li mi možete kazati i njegovo značenje!«
10 Zvjezdari odgovoriše pred kraljem: »Nema na svijetu čovjeka koji bi takvo što mogao otkriti kralju. I stoga nijedan kralj, ma kako velik i moćan, takvo što ne traži od čarobnika, gataoca ili zvjezdara. 11 Što tražiš, kralju, teško je, i nema ga tko bi to mogao otkriti kralju osim bogova, koji ne borave među smrtnicima.«
12 Tada se kralj silno razgnjevi i razbjesni te naredi da se pogube svi mudraci babilonski. 13 Pošto je objavljena naredba da se ubiju mudraci, potražiše i Daniela i njegove drugove da ih pogube. 14 No Daniel se mudrim i umnim riječima obrati na Arjoka, zapovjednika kraljevskih straža, koji bijaše izišao da pogubi mudrace babilonske. 15 On reče Arjoku, zapovjedniku kraljevu: »Zašto je kralj izdao tako strogu naredbu?« Arjok pripovjedi Danielu, 16 a Daniel otiđe kralju i zamoli da mu dade vremena te će kralju otkriti što san znači.
17

Danielu objavljen san

Daniel uđe u svoju kuću te sve kaza Hananiji, Mišaelu i Azarji, svojim drugovima, 18 da mole milosrđe u Boga nebeskoga radi te tajne, da Daniel i njegovi drugovi ne poginu s drugim mudracima babilonskim. 19 I objavi se tajna Danielu u noćnom viđenju. A Daniel blagoslovi Boga nebeskoga. 20 Daniel prihvati riječ i reče: »Bilo ime Božje blagoslovljeno odvijeka dovijeka,
njegova je mudrost i sila.
21 On mijenja doba i vremena,
ruši i postavlja kraljeve,
daje mudrost mudrima
a znanje pronicavima.
22 On otkriva dubine i tajne,
zna što je u tminama
i svjetlost prebiva u njega.
23 Tebe, o Bože otaca mojih, slavim i hvalim
što si mi dao mudrost i jakost!
Evo, objavio si mi ono što smo te molili,
objavio si nam što kralj traži.«
24

Daniel saopćuje san kralju

Daniel ode k Arjoku, kome bijaše kralj naredio da smakne mudrace babilonske. Uđe i reče mu: »Ne ubijaj mudraca babilonskih! Odvedi me kralju pa ću mu otkriti što san znači.« 25 Arjok žurno odvede Daniela kralju i reče: »Našao sam među izgnanicima judejskim čovjeka koji će kralju kazati što san znači.« 26 Kralj reče Danielu (koji se zvaše Baltazar): »Jesi li kadar kazati mi san koji sam usnio i što znači?«
27 Daniel odgovori pred kraljem: »Tajnu koju istražuje kralj ne mogahu kralju otkriti mudraci, čarobnici, gataoci i zaklinjači; 28 ali ima na nebu Bog koji objavljuje tajne i on je saopćio kralju Nabukodonozoru ono što će biti na svršetku danâ. Evo tvoje sanje i onoga što ti se prividjelo na postelji:
29 O kralju, na tvojoj ti postelji dođoše misli o tome što će se dogoditi kasnije, a Otkrivatelj tajna saopćio ti je ono što će biti. 30 Iako nemam mudrosti više nego ostali smrtnici, ta mi je tajna objavljena samo zato da njezino značenje saopćim kralju i da upoznaš misli svoga srca.
31 Ti si, o kralju, imao viđenje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom, strašan za oči. 32 Tome kipu glava bijaše od čistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi, 33 gnjati od željeza, a stopala dijelom od željeza, dijelom od gline. 34 Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od željeza i gline te ih razbi. 35 Tada se smrvi najednom željezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijaše u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju. 36 To bijaše sanja; a njezino ćemo značenje reći pred kraljem.«
37

Tumačenje sna

»Ti, o kralju, kralju kraljeva, komu Bog nebeski dade kraljevstvo, silu moć i slavu - 38 i u čije je ruke stavio, gdje god se našli, sinove ljudske, životinje poljske, ptice nebeske i postavio te gospodarom nad svim time - ti si glava od zlata. 39 Poslije tebe ustat će drugo kraljevstvo, slabije od tvoga, pa treće, od mjedi, koje će gospodariti svom zemljom. 40 A četvrto kraljevstvo bit će tvrdo poput željeza, poput željeza koje sve satire i mrvi; kao željezo koje razbija, skršit će i razbit sva ona kraljevstva. 41 Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom željezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat će nešto od čvrstoće željeza, prema onome što si vidio, željezo izmiješano s glinom. 42 Prsti stopala, dijelom željezo a dijelom glina: kraljevstvo će biti dijelom čvrsto a dijelom krhko. 43 A što si vidio željezo izmiješano s glinom: oni će se miješati ljudskim sjemenom, ali se neće držati zajedno, kao što se ni željezo ne da pomiješati s glinom. 44 U vrijeme ovih kraljeva Bog nebeski podići će kraljevstvo koje neće nikada propasti i neće prijeći na neki drugi narod. Ono će razbiti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka - 45 kao što si vidio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnu ruka te smrvio željezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Veliki je Bog saopćio kralju što se ima dogoditi. Sanja je istinita, a tumačenje joj pouzdano.«
46

Nabukodonozor slavi Boga

Nato kralj Nabukodonozor pade ničice i pokloni se pred Danielom. Naredi da mu prinesu dar i kâd. 47 I reče kralj Danielu: »Zaista, vaš je bog Bog nad bogovima i gospodar nad kraljevima, Otkrivatelj tajna, kad si mogao otkriti ovu tajnu.« 48 Kralj uzvisi Daniela i dariva ga mnogim blistavim darovima. Postavi ga upraviteljem sve pokrajine babilonske i starješinom svih mudraca babilonskih. 49 Daniel zamoli kralja da odredi za upravitelje pokrajine babilonske Šadraka, Mešaka i Abed Nega, a Daniel ostade na kraljevu dvoru.

2. POGLAVLJE

3 1

IZBAVLJENJE TROJICE DANIELOVIH DRUGOVA IZ UŽARENE PEĆI

Postavljanje zlatnoga kipa

Kralj Nabukodonozor odredi da se načini zlatni kip, visok šezdeset lakata i širok šest, i da ga postave u ravnici Duri, u pokrajini babilonskoj. 2 Kralj Nabukodonozor pozva satrape, namjesnike, upravitelje, savjetnike, rizničare, suce i zakonoznance i sve namjesnike pokrajina da dođu na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor. 3 Tada se sakupiše satrapi, namjesnici, upravitelji, savjetnici, rizničari, suci i zakonoznanci i svi namjesnici pokrajinske vlasti na posvetu kipa što ga podiže kralj Nabukodonozor. I stadoše pred kip što podiže Nabukodonozor.
4 Glasnik proglasi: »O narodi, plemena i jezici, evo što vam se naređuje: 5 u času kad začujete zvuke roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, bacite se na tlo i poklonite se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor! 6 Tko se ne baci na tlo i ne pokloni, bit će smjesta bačen u peć užarenu.« 7 Zato, čim začuše zvuk roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, baciše se na tlo svi narodi, plemena i jezici klanjajući se zlatnome kipu što ga podiže kralj Nabukodonozor.
8

Tri mladića neće da se pokore

Uto dođoše neki Kaldejci i optužiše Judejce. 9 Rekoše kralju Nabukodonozoru: »O kralju, živ bio dovijeka! 10 Ti si, kralju, naredio svakom čovjeku koji začuje zvuke roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala da se baci na tlo i da se pokloni zlatnome kipu; 11 a tko se ne baci na tlo i ne pokloni, da bude bačen u peć užarenu. 12 A evo, ovdje su Judejci koje si postavio za upravitelje pokrajine babilonske: Šadrak, Mešak i Abed Nego. Ti ljudi ne mare za te, o kralju; oni ne štuju tvojih bogova i nisu se poklonili zlatnome kipu što si ga podigao.«
13 Nabukodonozor, bijesan i gnjevan, pozva Šadraka, Mešaka i Abed Nega. Odmah ih dovedoše pred kralja. 14 A Nabukodonozor im reče: »Je li istina, Šadrače, Mešače i Abed Nego, da vi ne štujete mojih bogova i da se ne klanjate zlatnome kipu što ga podigoh? 15 Jeste li voljni, čim začujete zvuk roga, frule, citre, sambuke, psaltira, gajda i svakovrsnih drugih glazbala, baciti se na tlo i pokloniti se kipu što ga načinih? Ako li mu se ne poklonite, bit ćete smjesta bačeni u peć užarenu; i koji je taj bog koji bi vas izbavio iz ruke moje?«
16 Šadrak, Mešak i Abed Nego odgovoriše kralju Nabukodonozoru: »Ne treba da ti odgovorimo na to. 17 Bog naš, kome služimo, može nas izbaviti iz užarene peći i od ruke tvoje, kralju; on će nas i izbaviti. 18 No ako toga i ne učini, znaj, o kralju: mi nećemo služiti tvojemu bogu niti ćemo se pokloniti kipu što si ga podigao.«
19

Danielovi drugovi u užarenoj peći

Na te riječi kralj Nabukodonozor uskipje bijesom, a lice mu se iznakazi na Šadraka, Mešaka i Abed Nega. 20 On naredi da se peć ugrije sedam puta jače no inače i jakim ljudima iz svoje vojske zapovjedi da svežu Šadraka, Mešaka i Abed Nega i bace u peć punu žarkoga ognja. 21 Svezaše ih, dakle, i u plaštevima, obući i kapama baciše u zažarenu peć. 22 Kako kraljeva zapovijed bijaše žurna a peć preko mjere užarena, plamen ubi ljude koji su bacali Šadraka, Mešaka i Abed Nega. 23 A tri čovjeka - Šadrak, Mešak i Abed Nego - padoše svezani u zažarenu peć.
24

Azarjina molitva

I hodahu posred plamena hvaleći Boga, slaveći Gospoda. 24

Nabukodonozor priznaje Boga

Tada se kralj Nabukodonozor zaprepasti i brzo ustade. Zapita svoje savjetnike: »Nismo li bacili ova tri čovjeka svezana u oganj?« Oni odgovoriše: »Jesmo, kralju!« 25 Stavši Azarja otvori usta i pomoli se usred ognja ovako:
25 On reče: »Ali ja vidim četiri čovjeka, odriješeni šeću po vatri i ništa im se zlo ne događa; četvrti je sličan sinu Božjemu.«
26 »Blagoslovljen i hvaljen budi, Gospode, Bože otaca naših,
i neka ime tvoje bude slavljeno dovijeka!
26 Nabukodonozor priđe vratima užarene peći i viknu: »Šadrače, Mešače i Abed Nego, sluge Boga Višnjega, iziđite i dođite ovamo!«
Tada iziđoše iz ognja Šadrak, Mešak i Abed Nego.
27 Pravedan si u svemu što učini nama,
sva su tvoja djela istinita,
svi tvoji putovi pravi,
svi tvoji sudovi istina.
27 Sakupiše se satrapi, starješine, upravitelji i kraljevi savjetnici da vide te ljude: oganj ne bijaše naudio njihovu tijelu, kosa im na glavi neopaljena, plaštevi im neoštećeni, nikakav se zadah ognja ne bijaše uhvatio njih. 28 Po pravdi si presudio
u svemu što si poslao na nas
i na sveti grad otaca naših, Jeruzalem:
zbog naših si grijeha ovako postupio s nama,
u istini i pravednosti.
28 Nabukodonozor viknu: »Blagoslovljen bio Bog Šadrakov, Mešakov i Abed Negov, koji je poslao svog anđela i izbavio svoje sluge, one koji se uzdahu u njega te se ne pokoriše kraljevoj naredbi, već radije predadoše svoje tijelo ognju negoli da štuju ili se klanjaju drugome osim svome Bogu! 29 Zgriješili smo i počinili bezakonjeodmetnuvši se od tebe,
sagriješili teško;
ne slušasmo naredbe tvoje.
29 Naređujem dakle: O narodi, plemena i jezici, svatko između vas tko bi pogrdio Boga Šadrakova, Mešakova i Abed Negova neka bude raskomadan, a njegova kuća pretvorena u smetlište, jer nema boga koji bi mogao izbaviti kao ovaj.«
30 Nismo ih čuvali
i nismo vršili što nam bijaše naređeno za naše dobro.
30 Tada kralj uzvisi Šadraka, Mešaka i Abed Nega na visoke položaje u pokrajini babilonskoj.
31 Sve što si poslao na nas,
sve što si nam učinio,
pravedno si učinio.
31

NABUKODONOZOR PONIŽEN I IZLIJEČEN

Uvod u kraljevo pismo

Nabukodonozor, kralj, svim plemenima, narodima i jezicima po svoj zemlji: Obilovali mirom! 32 Kad si nas predao u ruke bezakonika, dušmana naših,
najgorih odmetnika,
i kralju nepravednom,
najgorem na zemlji,
32 Svidjelo mi se obznaniti vam znakove i čudesa što ih na meni učini Bog svevišnji.
33 te danas ne smijemo otvoriti usta:
sramota i ruglo pokrivaju one
koji ti služe i tebi se klanjaju.
33 Znakovi njegovi kako su veliki!
Čudesa njegova kako silna!
Kraljevstvo njegovo - kraljevstvo vječno!
Vlast njegova za sva pokoljenja!
34 O, ne zapusti nas zauvijek, zbog imena svoga,
i ne razvrgni Saveza svoga,
35 ne uskrati nam svoje milosrđe
zbog Abrahama, miljenika svoga;
zbog Izaka, sluge svojega;
zbog Izraela, sveca svojega,
36 kojima si obećao umnožit' potomstvokao zvijezde nebeske
i kao pijesak na obali morskoj.
37 Gospode, postadosmo najmanji među narodima,
prezreni po svoj zemlji
poradi grijeha svojih.
38 Nemamo sada vojvode, proroka, kneza,
paljenice, klanice, prinosa, kâda,
ni mjesta gdje da prinesemo prvence tebi
39 i da nađemo milosrđe.
No primi nas slomljene duše,
duha ponizna!
40 Kao paljenice ovnova i bikova,
kao tisuće pretilih janjaca -
takva nek' bude žrtva naša pred tobom danas
da nas pomiri s tobom -
jer se neće postidjeti oni koji se u te uzdaju.
41 Odsada ćemo svim srcem slijediti tebe,
tebe se bojati i tražiti lice tvoje.
42 Ne postidi nas,
već postupaj s nama po blagosti svojoj,
po velikoj ljubavi svojoj!
43 Izbavi nas, kao nekoć, čudesima svojim,
proslavi ime svoje, Gospode!
44 Neka se postide oni koji zlo čine slugama tvojim:
neka se postide svoga nasilja
i neka im sila skršena bude!
45 Nek' znaju da si ti jedini Bog i Gospod,
slavan po svoj zemlji!«
46

Anđeo Gospodnji u užarenoj peći

Kraljeve sluge koje ih bijahu bacile u peć neprestano poticahu oganj zemnim uljem, smolom, kučinama i vinjagom, 47 tako te plamen lizaše četrdeset i devet lakata iznad peći. 48 Buknuvši, spali Kaldejce koji se nađoše oko peći. 49 No anđeo Gospodnji siđe u peć k Azarji i njegovim drugovima;izagna plamen ognja iz peći 50 te usred peći puhaše kao rosni lahor, a oganj ih ne dodirnu niti im zadade bol ili kakvu neugodnost.
51

Pjesma triju mladića

Tada sva trojica zapjevaše u peći jednim glasom, slaveći i blagoslivljajući Boga:
52 »Blagoslovljen budi, Gospodine,Bože otaca naših,
hvaljen i uzvisivan dovijeka!
Blagoslovljeno, slavno i sveto ime tvoje,
hvaljeno i uzvisivano dovijeka!
53 Blagoslovljen budi u domu sveteslave svoje,
hvaljen i slavljen dovijeka!
54 Blagoslovljen budi na prijestoljukraljevstva svoga,
hvaljen i uzvisivan dovijeka!
55 Blagoslovljen, ti što istražuješ bezdane
i sjediš nad kerubima,
hvaljen i uzvisivan dovijeka!
56 Blagoslovljen budi na svodu nebeskom,
hvaljen i slavljen dovijeka!
57 Sva djela Gospodnja, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
58 Anđeli Gospodnji, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
59 Nebesa, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
60 Sve vode nad nebesima,blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
61 Sve sile Gospodnje, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
62 Sunce i mjeseče, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
63 Zvijezde nebeske, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
64 Sve kiše i rose, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
65 Svi vjetrovi, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
66 Ognju i žare, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
67 Studeni i vrućino, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
68 Rose i mrazovi, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
69 Lede i studeni, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
70 Tuče i snijezi, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
71 Noći i dani, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
72 Svjetlo i tmino, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
73 Munje i oblaci, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
74 Zemlja neka blagoslivlje Gospoda:
neka ga hvali i uzvisuje dovijeka!
75 Bregovi i brežuljci, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
76 Sve raslinstvo na zemlji, blagoslivljaj Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
77 Izvori, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
78 Mora i rijeke, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
79 Kitovi i sve što se miče u vodama, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
80 Ptice nebeske, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
81 Sve divlje i pitome životinje, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
82 Sinovi ljudski, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
83 Izraele, blagoslivljaj Gospoda:
hvali i uzvisuj ga dovijeka!
84 Svećenici Gospodnji, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
85 Sluge Gospodnje, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
86 Dusi i duše pravednih, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
87 Sveti i ponizni srcem, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
88 Hananijo, Azarjo, Mišaele, blagoslivljajte Gospoda:
hvalite i uzvisujte ga dovijeka!
Jer on nas je spasio od Podzemlja,
on nas je istrgao iz ruke smrti,
on nas je izbavio iz peći užarene,
on nas je izbavio iz plamena.
89 Slavite Gospoda jer je dobar,
jer je vječna ljubav njegova!
90 Svi štovatelji Gospodnji,
blagoslivljajte Boga nad bogovima,
hvalite i zahvaljujte,
jer vječna je ljubav njegova!«

3. poglavlje

IZBAVLJENJE TROJICE DANIELOVIH DRUGOVA IZ UŽARENE PEĆI

Postavljanje zlatnoga kipa

Nakon što je Nabukodonozor dao slavu Bogu (što je opisano na kraju drugog poglavlja), jer mu je Daniel otkrio njegov san o kipu i njegovo značenje, upada on nakon sedamnaest godina u idolopoklonstvo i želi mnoge druge narode i svoje upravljače carstvom prisliti na klanjanje zlatnom kipu. Prema LXX i Teodocijanovu prijevodu Staroga zavjeta to se je dogodilo u osamnaestoj godini njegova kraljevanja, što bi bila vjerojatno 587. pr.Kr. , ona godina kada je konačno pao Jeruzalem i zadnje, treće progonstvo Judejaca u Babilon. LXX još dodaje : "pošto je podvrgao sebi gradove, pokrajine i sve stanovnike zemaljske, od Indije do Etiopije". Zlatni kip koji je postavljen u ravnici Duri, čije ime na akadskom znači "mjesto okruženo zidom", daje tom okruženom području izgled prostranog svetišta . Kip koji je Nabukodonozor dao načiniti je vjerojatno kip iz njegova sna, iz drugog poglavlja i u stvari po njegovom mišljenju predstavlja njega kao najvećeg cara, najvećeg Babilonskog carstva. On je glava od zlata i naređuje da se napravi cijeli kip od zlata, iako kip koji je vidio u snu nije sav bio od zlata, već od različitih kovina i time kao da želi da njegovo Babilonsko carsto traje zauvijek. Babilonsko carstvo je na određeni način i preživjelo sve do danas preko obitelji koje su migrirale iz Babilona u Feniciju, kasnije u Veneciju i Genovu, pa u Amsterdam, London, Pariz, SAD, koje su bile značajne u povijesti i danas su neki članovi Komiteta 300, vrhovnog nadzornog tijela globalista za uspostavu jedne svjetske vlade. Te su obitelji donijele iz Babilona svoje vračarstvo, okultizam, dekadentne navike. Neki istaknuti masoni priznaju da njihov nauk vuče porijeklo sve od Babilona. U Knjizi o Kraljevima vidimo da je u X. st.pr.Kr.  Židovski kralj Salomon bio dobar prijatelj sa Tirskim kraljem Hiramom (Tir je u Feniciji). Jedan i drugi su važni u masonskim obredima. Salomon je u kasnijim godinama otpao od prave vjere, kao što će dobar broj Židova otpasti od vjere, a jedan dio elite će postati judeomasonerija koja će upravlja svijetom zajedno sa tim Babilonskim porodicama, tj. crnim plemstvom.  Nabukodonozor zlorabi  Božji dar proročkog sna, Danielovo tumačenje i upada u grijeh oholosti i idolopoklonstva. Zanimljive su i dimenzije tog kipa - visok je šezdeset lakata i širok šest, što nas upućuje na 13. poglavlje Knjige Otkrivenja i na drugu Zvijer koja ima dva roga poput jaganjca, a govori kao Zmaj. Dva roga podsjećaju na biskupsku mitru,što znači da se tu radi o biskupu, ali ne bilo kojem biskupu, već prvom biskupu, a to je sam papa ( ustvari to je antipapa), jer samo on ima tako velike ovlasti i takvu duhovnu i političku moć da prisiljava pozemljare da se poklone prvoj Zvijeri - Antikristu i kipu njezinu. Druga zvijer, lažni prorok, antipapa postiže da se svima udari žig na desnicu, ili na čelo i da nitko ne može kupovati, ili prodavati osim onoga koji nosi žig s imenom Zvijeri, ili s brojem imena njezina. U koga je uma, nek odgoneta broj Zvijeri. Broj je to jednoga čovjeka, a broj je 666 (Otk 13,16-18). Mi živimo u vremenu druge Zvijeri koja je uzurpirala Svetu Stolicu, prisilila na ostavku pravog papu Benedikta XVI. Prema ASCII - (od engl. American Standard Code for Information Interchange, Američki standardni znakovnik za razmjenu informacija ili Američki standardni kod) odgonetamo broj druge Zvijeri, lažnog proroka, antipape :     B E R G O G L I O :  66+69+82+71+79+71+76+73+79=666 . Trenutno doživljavamo kako Bergoglio predvodi kampanju cijepljenja među katolicima i kako je počeo progon onih koji ne pristaju na đavolje cjepivo. U skoroj budućnosti on će sve nagovarati da prime žig Zvijeri, tj. mikročip, kao što sada nagovara katolike i ostale na cijepljenje kao moralan čin obzira prema drugima. K tome će,  još sve nagovarati da se poklone prvoj Zvijeri i kipu njezinu kao što je to učinio Nabukodonozor. Nabukodonozor je ovdje pralik druge Zvijeri iz Knjige Otkrivenja, jer sve nagovara na idolopoklonstvo kao i druga Zvijer, lažni prorok, antipapa Bergoglio. Antipapa Bergoglio već se je klanjao idolu plodnosti Amazonskih indijanaca, Pachamami u Vatikanskim  vrtovima i dozvolio je procesiju sa idolom Pachamame u Bazilici sv. Petra, te ju je na taj način oskvrnuo. Ubrzo nakon klanjanja idolu Pachamame u Vatikanskim vrtovima i oskvrnuća Bazilike sv. Petra javlja se tkz. novi virus u Wuhanu, u Kini i počinje pandemija koja traje sve do danas. Bog dopušta tu kaznu tkz. pandemije i plan globalista za uspostavu NWO  . Baš kako kralj Nabukodonozor prisiljava velike i male, namjesnike, upravitelje, savjetnike, suce, zakonoznance, narode, plemena i jezike da se poklone zlatnom kipu, tako će i antipapa zavoditi pozemljare da načine kip Zvijeri, udahnuti će život kipu Zvijeri , te kip Zvijeri pobija sve koji se god ne klanjaju kipu Zvijeri. Kaldejci-Babilonci optužiše vjerne Judejce da se nisu poklonili zlatnom kipu. U skoroj budućnosti današni pogani-Babilonci, a to su narodi EU-a i drugi, optužiti će prave vjernike Vojsku ostatka, prvo što se nisu htjeli cijepiti, drugo  što nisu prihvatilti žig Zvijeri, a treće što se ne klanjaju Antikristu i kipu njegovu. Vjerni Judejci koji su dovedeni u Babilon zajedno sa Danielom, Šadrak, Mešak i Abed Nego, tj. Hananija, Mišael i Azarja ne štuju lažne bogove Babilonai i ne žele se pokloniti zlatnom kipu, već se klanjaju jedino pravome Bogu, koji je stvorio nebo i zemlju. Nabukodonozor je bijesan što se netko usudio suprostaviti se njegovoj zapovijedi i zaboravlja san a pravome  kipu iz drugog poglavlja i slavu koju dao pravome Bogu nakon što mu je Daniel otkrio san i njegovo značenje. Nakon sna Nabukodonozor se polako vraća navici štovanja lažnih bogova Babilonskih, te zaboravlja pravoga Boga koji može izbaviti vjerne Judejce iz peći užarene i misli da nema boga koji bi ih mogao izbaviti. Šadrak, Mešak i Abed Nego svjedoče za svoju vjeru u pravoga Bog pred kraljem Nabukodonozoru, iako još ne znaju za Božju volju sa njima, da li će ih Bog izbaviti od ovog zla. Nakon što ih baciše u peć koja je bila ugrijana sedam puta jače nego prije, te plamen ubi ljude koji su ih bacili , hodali su posred ognja hvaleći Boga, a Azarja izreče dugu molitvu-hvalospjev Bogu koji ih izbavi preko svojeg anđela. Kada je kralj Nabukodonozor vidio da oni odriješeni šeću po vatri, ništa im se ne događa i s njima anđela koji je izgledao kao sin Božji, zaprepasti se, pozva ih k sebi i prizna ih kao sluge Boga Višnjega. Nabukodonozor ponovno izriče slavu pravome Bogu, blagoslivlje Boga Šadrakovog, Mešakovog i Abed Negovog . Nakon bezbožne naredbe da se svi poklone zlatnome kipu, Nabukodonozor mijenja svoju odluku i naređuje svima da ako tko pogrdi pravoga Boga neka bude raskomadan i njegova kuća pretvorena u smetlište. 

4. POGLAVLJE

Nabukodonozor pripovijeda svoj san

Ja, Nabukodonozor, življah mirno u svojoj kući i sretno u svojoj palači, 2 kad vidjeh sanju koja me uplašila. Utvare i viđenja što su mi se na mom ležaju vrzla po glavi uznemiriše me. 3 I naredih: neka mi pozovu sve mudrace babilonske da mi kažu što sanja znači. 4 Dođoše gataoci, čarobnici, zvjezdari i tumači znakova: ja im rekoh svoju sanju, a oni mi ne znadoše reći njezino značenje. 5 Tada dođe preda me Daniel, koji je nazvan Baltazar prema imenu moga boga, i u komu prebiva duh Boga svetoga. Ja mu pripovjedih svoju sanju:
6 »Baltazare, starješino gatalaca, znam da u tebi prebiva duh Boga svetoga i da ti nijedna tajna nije preteška: evo sanje što je imah: daj mi njezino značenje. 7 Evo viđenja što mi se na postelji vrzlo po glavi: Pogledam, kad evo jedno stablo
usred zemlje
vrlo veliko.
8 Stablo poraste, postade snažno,
visina mu doseže nebo,
vidjelo se s krajeva zemlje.
9 Krošnja mu bijaše lijepa, plodovi obilni;
na njemu je bilo hrane za sve,
u njegovoj sjeni počivaše zvijerje poljsko,
na njegovim se granama gnijezdile ptice nebeske
i svako se tijelo hranilo od njega.
10 Ja promatrah viđenja
što su mi se na mojoj postelji vrzla po glavi
kad, evo, Stražar, Svetac, silazi s neba,
11 silnim glasom viče:
'Posijecite stablo,
okrešite mu grane,
počupajte mu lišće,
pobacajte plodove!
Neka se životinje razbjegnu ispod njega
i ptice s grana njegovih!
12 U zemlji ostavite panj i korijenje
u gvozdenim i mjedenim okovima,
u travi poljskoj!
Neka ga pere rosa nebeska,
i travu zemaljsku neka dijeli sa zvijerjem poljskim!
13 Neka mu se promijeni srce čovječje,
srce životinjsko nek' mu se dade!
Sedam vremena neka prođe nad njim!
14 Tako su presudili Stražari,
tako su odlučili Sveci,
da sve živo upozna
kako Svevišnji ima vlast
nad kraljevstvom ljudskim:
on ga daje kome hoće
i postavlja nad njim najnižega od ljudi!'
15 Ovo je sanja što je vidjeh ja, kralj Nabukodonozor. A ti, Baltazare, reci mi njezino značenje, jer mi nijedan od mudraca moga kraljevstva to ne može reći; ti možeš, jer u tebi je duh Boga Svetoga.«
16

Daniel tumači san

Tada se Daniel, nazvan Baltazar, načas smete i prestraši u svojim mislima. Kralj reče: »Baltazare, ne daj se zbuniti ovom sanjom i njezinim značenjem!« Baltazar odgovori: »Gospodaru moj, ova sanja neka bude tvojim dušmanima i njezino značenje tvojim mrziteljima! 17 Stablo koje si vidio, veliko i snažno, koje seže sve do neba i vidi se po svoj zemlji, 18 krošnje lijepe i plodova obilnih na kojem bijaše hrane za sve i pod kojim počiva zvijerje poljsko, a na njegovim se granama gnijezde ptice nebeske: 19 to si ti, o kralju, koji si velik i moćan, veličina ti se povećala i dosegla do neba, a tvoja vlast do krajeva zemlje. 20 A što je vidio kralj kako Stražar, Svetac, silazi s neba te govori: 'Posijecite stablo, raskomadajte ga, no njegov panj i korijenje ostavite u zemlji, u gvozdenim i mjedenim okovima, u travi poljskoj, neka ga pere rosa nebeska i dio neka mu bude sa zvijerjem poljskim dok ne prođe sedam vremena nad njim' - 21 ovo je značenje, o kralju, odluka Svevišnjega što će se ispuniti na mom gospodaru kralju:
22 Izagnat će te iz društva ljudi
i sa životinjama ćeš poljskim boraviti;
hranit ćeš se travom kao goveda,
tebe će prati rosa nebeska;
sedam će vremena proći nad tobom
dok ne upoznaš
da Svevišnji ima vlast nad kraljevstvom ljudskim
i da ga daje kome on hoće.
23 A što se reklo 'Ostavite panj i korijenje stabla' - tvoje će se kraljevstvo obnoviti čim spoznaš da Nebesa imaju svu vlast. 24 Zato, kralju, neka ti bude mio moj savjet: iskupi svoje grijehe pravednim djelima i svoja bezakonja milosrđem prema siromasima, da bi ti potrajala sreća.«
25

San se ispunja

Sve se to dogodi kralju Nabukodonozoru. 26 Dvanaest mjeseci kasnije, šetajući babilonskim kraljevskim dvorom, 27 kralj govoraše: »Nije li to taj veliki Babilon što ga ja sagradih da mi bude kraljevskom prijestolnicom - snagom svoje moći, na slavu svoga veličanstva?«
28 Još bijahu te riječi u ustima njegovim kad s neba dođe glas: »Tebi se objavljuje, kralju Nabukodonozore!
Kraljevstvo ti se oduzelo;
29 bit ćeš izagnan iz društva ljudi,
sa životinjama ćeš poljskim boraviti;
hranit ćeš se travom kao goveda,
i sedam će vremena proći nad tobom
dok ne spoznaš
da Svevišnji ima vlast nad kraljevstvom ljudskim,
i da ga on daje kome hoće.«
30 I smjesta se riječ izvrši na Nabukodonozoru: bî izagnan iz društva ljudi, jeđaše travu kao goveda, prala ga rosa nebeska; vlasi mu narastoše poput orlova perja, a njegovi nokti kao ptičje pandže.
31

Nabukodonozor izliječen

»Pošto se navršiše određeni dani, ja, Nabukodonozor, podigoh oči prema nebu, razum mi se vrati, tada blagoslovih Svevišnjega
hvaleći i uzvisujući onoga koji živi dovijeka:
njegovo je kraljevstvo - kraljevstvo vječno,
njegova je vlast za sva pokoljenja.
32 Stanovnici zemlje - upravo kao da ih i nema:
po svojoj volji postupa on s vojskom nebeskom
i sa žiteljima zemaljskim.
Nitko ne može zaustaviti njegovu ruku
ili mu kazati: 'Što to radiš?'
33 U isti čas razum mi se vrati, i na slavu moje kraljevske časti vrati mi se veličanstvo i sjaj; moji me savjetnici i velikaši potražiše, bih uspostavljen u kraljevsku čast i moja veličina još poraste. 34 Sada ja, Nabukodonozor, hvalim, uzvisujem i slavim Kralja nebeskoga,
čija su sva djela istina, svi putovi pravda
i koji može poniziti one koji hode u oholosti.«

4. POGLAVLJE

Nabukodonozor pripovijeda svoj san

Drugi Nabukodonozorov san je napisan u obliku pisma, gdje se on nakon sedam godina što mu je oduzeto kraljevstvo i gdje je živio kao životinja, obraća svojim podanicima želeči im obznaniti što mu se je dogodilo. Nakon što je ponižen Nabukodonozor daje slavu Bogu i priznaje da je samo Božje kraljevstvo vječno, a sva druga kraljevstva traju onoliko koliko to Bog dopusti. Već u prvom snu Bog obznanjuje Nabukodonozoru da će sva kraljevstva propasti, a na kraju vremena da će kraljevati Bog sa svojim svetima. Nabukodonozor zaboravlja poruku iz prvog sna, obuzima ga oholost, gradi kip kojeg je vidio u snu i tjera sve podanike da se poklone kipu koji ustvari predstavlja njega.          Ovaj drugi  Nabukodonozorov san dogodio se vjerojatno iste godine 587. pr.Kr. kada i klanjanje zlatnom kipu iz 3. poglavlja o čemu svjedoči LXX , gdje govori da je to bilo  osamnaeste godina Nabukodonozorova kraljevanja. Nakon što je doživio čudo Božje, gdje je Bog izbavio  Judejce iz užarene peći i blagoslovio je Boga Šadrakova, Mešakova i Abed Negova, Nabukodonozor ponovno upada u grijeh oholosti, gdje smatra da je on sam izgradio veliki Babilon, snagom svoje moći , na slavu svojega veličanstva. Bog ga želi ponovno poučiti, da je On taj koji daje kraljevstvo kome hoće, i želi ga kazniti  za njegovu oholost. Prvo mu daje proročki san koji će se ispuniti točno godinu dana kasnije, 586 pr.Kr. Još jedan dokaz da je zaboravio na Božje objave i da je pao u oholost je dozivanje u pomoć gataoca, čarobnjaka, vračara, zvjezdara, unatoč tome što je znao da mu samo Daniel mogao protumačiti njegov san o zlatnome kipu. Ovaj put ni ne traži da mu kažu njegov san, već samo njegovo značenje. Tek kada mu nisu mogli reći značenje njegova sna, dozva on u pomoć Daniela.

7. poglavlje

DANIELOV SAN

Četiri nemani

Pradavni sudi nemanima

Vlast svijeta predana Sinu čovječjemu

Anđeo tumači viđenje

8. poglavlje

DANIELOVO VIĐENJE: OVAN I JARAC

Borba ovna i jarca

Mali rog

Trajanje kušnjâ

Tumačenje viđenja

8. poglavlje

5. poglavlje

BALTAZAROVA GOZBA

Oskvrnuće svetog suđa

Tajanstvena ruka

Kraljičin savjet

Daniel pred kraljem

Danielov govor

Tumačenje pisma

Ispunjenje proročanstva

5. poglavlje

Belšazar ili Baltazar (akad. Bel-sarra-usur) je bio babilonski princ, odnosno sin i suvladar kralja Nabonida. Od 553. do 543. pr. Kr. upravljao je Novobabilonskim Carstvom dok mu je otac boravio u dobrovoljnom izgnanstvu u oazi Tajma. Nakon povratka, Belšazar je dobio zadatak braniti grad Babilon od Perzijanaca predvođenim Kirom Velikim i Gobriasom[1]. Godine 539. pr. Kr. je zarobljen nakon što mu je otac poražen u bitci kod Opisa, a grad prisiljen na predaju. Neki izvori tvrde kako je i sam Belšazar poginuo u navedenoj bitci[2].

Novobabilonski kraljevi

-Nabopolassar
Nabû-apla-uṣur 626. - 605. pr Izvorni babilonski pobunjenik; uspješno istjerao Asirce i ponovno uspostavio Babiloniju kao neovisno kraljevstvo [28]
Nabukodonozor II
Nabû-kudurri-uṣur 605. - 562. pr Sin Nabopolassara [28]
- Amel-Marduk
Amēl-Marduk 562. - 560. pr Sin Nabukodonozora II [28]
- Neriglisar
Nergal-šar-uṣur 560. - 556. pr Zet Nabukodonosora II; uzurpirao prijestolje [28][46]
- Labashi-Marduk
Labaši-Marduk 556. pr Sin Neriglissara [28]
Nabonidus
Nabû-naʾid 556. - 539. pr Moguće zet Nebukadnezar II (ili nepovezan); uzurpirao prijestolje od Labashi-Marduka [28][46]

Kralj Baltazar vlada Babilonom u odsustvu svog oca Nabonida koji nakon tri godine odlazi u pustinju, u oazu Teyma i prepušta vladanje Babilonom svome sinu Baltazaru (Belšazaru). Kralj Baltazar iako zna za prijetnju Perzijanca da bi mogli osvojiti Babilon,uzdajući se u Babilonske zidine koje su bile oko 25 metara široke, visoke oko 100 m duge blizu 100 km ( po Herodotu), u svoju vojsku, svoga boga Marduka, priređuje veliku gozbu za svoje dvorjane. Ohrabren i opijen vinom želi sebi i svojim velikašima dokazati svoju moć pozivajući se na svoga predšasnika Nabukodonozora i njegova osvajanja, na njegovu moć, te naređuje da se donesu bogoslužni predmeti iz Jeruzalemskog hrama. Pijući iz zlatnih i srebrnih posuda koje su služile za pravo bogoslužje U Jeruzalmskom Hramu, slave lažne bogove od zlata, srebra, mjedi, željeza, drva i kamena, te tako čine svetogrđe, uvredu pravome i jedinom Bogu koji se je štovao u Jeruzalemskom Hramu do pada Jeruzalema i rušenja Hrama.

Tajanstvena ruka